Astečki kalendar ili „Kamen Sunca“ stajao je na vrhu dvostruke piramide u Tenočtitlanu, glavnom gradu Astečkog carstva. Na tom mjestu danas se nalazi glavni grad Meksika. Piramide su bile posvećene bogu kiše i bogu unutrašnje ratničke bitke. Radi se o okruglom kamenu od bazalta, prečnika 3,56 m i težine 25 tona, u kojem su izuzetnim umijećem astečkih majstora isklesani reljefi poređani u osam koncentričnih krugova. Imao je dvostruku namjenu: astronomsku - za računanje vremena (kalendar) i astrološku - za tumačenje ljudskih sudbina. Na njemu su prikazani Mliječni put, Sunčev sistem s planetama i periodima njihovog obilaska oko Sunca i mnogi drugi detalji. Osim pomenutih namjena, on je predstavljao i spomenik koji su Asteci klesali da bi označili ritualnu svečanost Nove Vatre, odnosno vremenskog ciklusa koji se slavio svake 52 godine.

Na području današnje Bolivije, na visini od 3.850 m, nalazi se veličanstveni grad Tiahuanaco, i dan danas duboka tajna za istraživače. Na sjeveroistoku grada uzdiže se dvorac Kalassaya, gdje se nalaze poznata Vrata Sunca. Ovaj monolit visok 3,75 metra, težak otprilike 12 tona, ukrašen je uklesanim frizom koji predstavlja mitološke figure, od kojih je i ova prikazana na reprodukciji. Na ovom su frizu trideset i dvije figure nalik ovoj koju predstavljamo, te šesnaest „ljudi - kondora“, sve zajedno dakle 48 figura koje okružuju osnovni motiv: figuru velike glave, koja predstavlja po nekim istraživanjima boga Viracochu.

Božanstvo kukuruza i žitnih polja, dobrostivo božanstvo života i plodnosti. Ovaj je reljef reprodukcija jednog od mnogih crteža kojima se u kodeksima prikazivao Yum Caax, jedan od bogova majanskog panteona. U hijeroglifima je predstavljan kao dječak kojem iz glave izlazi klip kukuruza. Na reljefu se pojavljuje u ceremonijalnom položaju za žrtvu, sličnom položajima yoge, koje danas poznajemo. U majanskom je društvu izrazito teokratskog usmjerenja sve bilo prožeto religioznim smislom. Sama poljoprivreda služila je kao podloga kako bi se čovjek usmjerio na suživot sa Prirodom, na osvještavanje njenih zakona i bolje razumijevanje božanskog. Čitava se majanska poljoprivreda vrtjela oko kukuruza. Svaka etapa, od sadnje do branja, podrazumijevala je vršenje obreda i religioznih svetkovina pomoću kojih su se Maye, kroz post i davanje žrtvi, senzibilisali sa Prirodom. Imali su visoko razvijenu svijest o zakonima i silama koje vladaju Prirodom, te su sve svoje snage usmjeravali na to da joj pomognu i da je obrade kako bi mogla na najbolji način obaviti svoj posao.

Prikaz pripada kulturi Asteka, koja je cvjetala na području Meksika i Srednje Amerike. Reljef je replika crteža iz Kodeksa Borđia iz XV vijeka. Ime Tezcatlipoca znači „ogledalo koje se dimi” i zato se naziva „Gospodar dimećeg ogledala”. On je božanstvo pravednika i ratnika, što simbolizuju luk i strijela, oružje kojim kažnjava prestupnike. Ali, Tezcatlipoca je vezan i uz „cvjetni rat“. To je borba koja se odvija u čovjeku između njegovih mana i vrlina, duše i materije. I kažu, ako pobijede vrline, čovjek „procvjeta“.